Priroda nam na razne načine pokazuje koliko je nezadovoljna našim neodgovornim ponašanjem. Česti tsunamiji, tornada, kisele kiše. Tope se ledenjaci, izumiru životinjske i biljne vrste, tu su i poplave i požari... za većinu navedenog krivi smo isključivo mi!
Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti, ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjim globalnim zatopljenjem.
Film pogledajte ovdje.
Smatra se da je Zemlja nastala prije 4.5 milijardi godina i na njoj trenutno živi preko 8 milijuna biljnih i životinjskih vrsta. a među njima i čovjek, koji zbog svoje potrebe za energijom znatno utječe na okoliš. Energija i njezina upotreba znatno utječu na okoliš, uzrokujući zagađenja na lokalnoj i regionalnoj razini, ali je i veliki svjetski problem promjene klime. Problem klimatskih promjena leži u činjenici da se većina, danas globalno korištene energije dobiva iz fosilnih goriva - ugljena, nafte i naftnih derivata te prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u industriji, kućanstvima i prometu nastaju plinovi. Rast emitiranja štetnih tvari u posljednjih 250 godina drastično raste.
Kisele kiše su rezultat sagorijevanja plinova sumporovog dioksida i dušikovih oksida, tj. padaline zagađene navedenim kemijskim spojevima. Ovi plinovi reagiraju s vodom iz kišnih kapi stvarajući kiseline. Kisele kiše imaju otprilike 40 puta veću količinu kiseline u odnosu na neopterećenu kišnicu.
Sumporov dioksid je daleko najštetnija tvar u zraku. Radi se o plinu bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa. U zimskim mjesecima visoka koncentracija sumporovog dioksida s prašinom koja se nalazi u zraku čini smog.
Globalno zagrijavanje je naziv za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana. Ono je posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana, tzv. stakleničkih plinova, koji odlaze u atmosferu većinom iz industrijskih postrojenja. Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo -vjerojatno desetljećima. Posljedice globalnog zagrijavanja osjećamo svakodnevno. Ove snimke pokazuju koliko se brzo zemlja zapravo zagrijava Promatrajući posljedice klimatskih promjena, nesumnjivo je, da je opstanak biljnih i životinjskih vrsta, a samim time i čovjeka, ugrožen. Stoga je krajnji trenutak, da svatko od nas, svojim odgovornim ponašanjem prema okolišu, štednjom energije i vode, te korištenjem obnovljivih izvora energije doprinese usporavanju klimatskih promjena i zaštiti životne sredine. Samo ćemo na taj način, sačuvati planetu Zemlju za generacije koje dolaze.